Natio Croatica and Croatian Sabor Representatives

Natio croatica

Natio croatica Stale ka nacija iz ijih redova su se birali lanovi stale kog sabora. Honoratski slojevi Predstavnici upanija po dvoje, veliki upani i rije ki guverner, predstavnici slobodnih kraljevskih gradova, kraljevi savjetnici, predstavnici sudbenih vlasti, crkveni velikodostojnici + Virilini lanovi zastupnici u Saboru po svojem ro enju najvi e rangirano plemstvo (magnati)

Primjer sastav Hrvatskog sabora iz 1832. upanije Zagreba ka: Emerik (Mirko) Lentulaj, pod upan i Herman Bu an, upanijski bilje nik. Vara dinska: Fridrik vagel, pod upan i Aleksandar Domini , bilje nik Sudbenog stola Kri eva ka: Gabrijel pi i , pod upan, i Emerik Inkey, kraljevski komornik Nikola Zden aj , pod upan i Ivan Zidari , upanijski bilje nik (U kurzivu bili na drugom zasjedanju, nakon zasjedanja Ugarskog sabora) Po e ka: Ivan oka, pod upan i Ilija Sara evi , upanijski fi kal Stjepan uvi , drugi pod upan, Aleksandar Maljevac, plemi ki sudac Viroviti ka: Ivan Salopek, pod upan i Antun Mihalovi , prisjednik upanijskog suda Ivan Nepomuk Delimani , drugi pod upan, Antun Mihalovi Srijemska: Josip Par eti de Rakocz, pod upan i Sigismund Posavec, upanijski bilje nik Josip Bossany, upanijski fi kal i Josip Par eti de Rakocz, plemi ki sudac (12)

Veliki upani i administratori Zagreba ka: vacat, Franjo Vla i ban, veliki upan, (Zagreb) Vara dinska: Karlo Erd dy, veliki upan (Vara din) nije nazo an ima zastupnika Stjepana Pavlekovi a iz Zagreba, Juraj Erd dy, administator (Zamla e) ima zastupnika Zagreba. Kri eva ka: Ljudevit Bedekovi , veliki upan (Komor) Po e ka: Nikola Szechen, veliki upan (Budim) po zastupniku Iliji Sara evi u iz Po ege Viroviti ka: Franjo Szegedy, veliki upan nije nazo an i nema zastupnika Srijemska: Emerik Eltz (Vukovar), veliki upan po zastupniku Ivanu Bedekovi u iz Zageba Rije ki guvernat: Urmeny Franciscus, guverner (Rijeka), zastupan po zastupniku Josipu ipraku iz Zagreba. (2 osobno) + (5 zastupnika) Antuna Horvata iz

Predstavnici Zagreba, Vara dina, Kri evaca, Koprivnice, Karlovca, Po ege, Senja, Bakra i Rijeke. Slobodnih kraljevskih gradova (po dva) Prelati Zagreba ki mitropolita, Pe ujski biskup, Senjski biskup, akova ki biskup, Gornjokarlova ki kri eva ki biskup, Veliki prepo t Zagreba kog kaptola i Duvanjski biskup (5 nazo no) biskup: Aleksandar Alagovi , Karlova ki episkop, Pakra ki episkop, Kaptoli Zagreba ki, akova ki, Pe ujski, Senjski, azmanski (8 nazo nih)

Magnati 60 pozvanih, npr. 5 Dra kovi a, 5 Or i a, 6 Sermagea, 3 Jela i a. Nazo no samo 11 njih osobno i 16 zastupnika Udovice Imaju pravo poslati zastupnike, njih 35 Prisjednici sudbenog stola (4) Prisjednici banskog stola (5) Kraljevski komornici Pozvano ih je 10, nazo no (3) Kraljevski savjetnici Pozvano ih je 9, nazo no (3)

Nazoan je 71 lan Sabora i dvadesetak zastupnika Nunciji izvje e 1830. (dva u Donjoj ku i, jedan u Gornjoj +protonotar pratnja): Ma ari municipalna prava Hrvatske velikom estinom; ovaj put smo jo obranili na e zakone, ali ozbiljno se bojimo da to na budu em saboru vi e ne e biti mogu e Stanje 1830. je najni a to ka stare natio croatica u obrani municipalnih prava. Ona se itavo vrijeme zauzima defenzivnu poziciju spram ve e natio hungarica, bez novih ideja. su navalili na

Naznake buenja otpora (1830.-1832.): 1830. Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja 1830. Josip Ku evi (protonotar), De municipalibus iuribus et statutis regnorom Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae (O municipalnim pravima i zakonima kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije) 1832. Janko Dra kovi , Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom zakonskim i buduchjem zakonotvorczem Kraljevinah nasih za buduchu Dietu Ungarsku odaslanem. 1832. Genius patriae super dormientibus suis filiis, seu Folium patrioticum pro incolis Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavineae, in excitandum, excolendae linguae patriae studium (Genij domovine nad svojim sinovima koji spavaju, ili Domovinski list za stanovnike kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, da ih potakne na izu avanje i njegovanje doma eg jezika. 1832. Prvi govor na hrvatskom jeziku koji je izrekao potkapetan Kraljevine generalbojnik Juraj Rukavina Vidovgradski. Uz prisegu na latinskom zahvalu je izrekao na hrvatskom jeziku uz burno odobravanje.

Stari ban Ignjat Gyulay preminuo je 1831. godine a novi ban Franjo Vla i je pobornik hrvatskog pokreta. Novi izaslanici za Ugarski sabor tako er pobornici Ilirskog pokreta Janko Dra kovi za Gornji i Herman Bu an i Antun Kukuljevi za Donji dom Ugarskog sabora. Prati ih novi protonotar Stjepan O egovi . Sabor se sastao u svibnju 1832. da instalira novog bana i ponovo od 11. do 15. studenog da raspravi o stavovima za zasjedanje Ugarskog sabora. Instrukcije posebna komisija u kojoj su bili grofovi Karlo Sermage i Franjo Vojkffy.

Instrukcije: odlu no braniti vjerski zakon po kojem o vjerskim pitanjima odlu uje samo Hrvatski sabor to je zna ilo biti protiv ravnopravnosti protestanata. Slu bena uporaba latinskog jezika, a ma arski jezik samo za u u Ugarsku. Odbaciti zahtjev Viroviti ke upanije da se izuzme ispod vlasti bana Otkloniti zahtjev za oporezivanje plemi a Ponovno nagla avanje podvrgavanju Ugarskom namjesni kom vije u iz 1790. godine. U slu aju neuspjeha obrane latinskog jezika, nunciji moraju napustiti Sabor i obratiti se kralju s molbom da se kao Erdelj sama brine za svoja prava , tj. da ima vladu neovisnu od Ugarske. privremenosti odluke o

Tiskani saborski spisi stare garde Franjo Vojkffy intruducenda in regno Hungariae et regnis ac provinciis adnexis in cunctis negotiis publicis lingua Hungarica, (Rasprava o uvo enju ma arskog jezika u svim javnim poslovima u Ugarskom kraljevstvu i njemu pridru enim kraljevinama i pokrajinama) Karlo Sermage (1793.-1851.), Dictio in generali regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae congregatione die 15 novembris 1832. cum de accatolicis, a nad regna haec induci admittendis deliberaretur. (Govor u op em saboru Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije dana 15. studenog 1832. kad se raspravljalo o uvo enju nekatolika, da li dopustiti da se oni uklju e u te Kraljevine). (1761. 1833.), Disertatio de

Latinski jezik ne treba ukidati jer: Sastavni je dio konstitucije i kao takav nezamjenjiv Latinski jezik, za razliku od ma arskog, cijelom je svijetu razumljiv Latinski uva od dodatnih razmirica koje bi stalno nastale zbog problema prevo enja. Latinski jezik je korisno u iti jer je najbolja podloga za svako drugo u enje, za savladavanje svih znanja i vje tina, a posebno stranih jezika.

- Odluka nije pravedna jer samo Maari imaju koristi od te odluke - Odluka nije zakonita jer u slo enim dr avama treba vladati princip ravnopravnosti, tj. ve e kraljevstvo ne mo e zapovijedati manjem nego su ravnopravni. - Protukonstitucionalna jer ugarskom konstitucijom je zagarantirana sloboda svakom plemi u od Zlatne bule 1222. godine. - Odluka nije izvediva jer je predvi en rok od tri godine, a po autoru trebao bi barem jedan ljudski vijek da bude op e primljena. - Odluka nije razborita jer izaziva nemir, a stale i trebaju biti jedinstveni jer su po cijelom svijetu napreduju a previranja i bune

Sermage - Pitanje vjerske ravnopravnosti: Ugarski sabor nastoji pro iriti gra ansko pravo ma arskih protestanata i na podru je Hrvatske, gdje protestanti ne mogu posjedovati zemlji no imanje niti stupati u javne ili privatne slu be. Zaseban hrvatski vjerski zakon jedno je od temeljnih hrvatskih municipalnih prava i datira iz 1608. kada je Hrvatski sabor odlu io da se unutar Hrvatske i Slavonije priznaje isklju ivo katoli ka vjera. Taj je zakon potvr en na Saborima 1687. i 1741. godine te prilikom krunjenja Marije Terezije za ugarsku kraljicu. Kada je Ugarski sabor 1790. poku ao to promijeniti nai ao je na odlu an otpor hrvatskog plemstva.

Karlo Sermage u tekstu kljuan momenat stavlja u 1715. godine kada je kralj Karlo III potvrdio l. 120 da Hrvatski sabor ima oduvijek pravo donositi zakone za svoje podru je i odre uje da zaklju ci toga sabora koji su jednom dobili kraljevu potvrdu vi e ne mogu biti stavljeni na ponovnu raspravu u Ugarskom saboru. Prema tome, Ugarski sabor raspravljati o vjerskom zakonu. Samo pristajanje na raspravu 1790. zna ilo je popu tanje hrvatskog plemstva od svoje dr avnosti. uop e nema pravo