Navigational Depth Measurement Instruments

ELEKTRONIKA NAVIGACIJA DUBINOMJERI

Mjerenje dubine mora Mjerenje dubine mora Za navigacijsku praksu najve u va nost imaju dubine do 100 metara, a iznimno do 200 metara bez kontaktne mine Sredstva za neposredno mjerenje dubine su dubinomjeri koji se dijele na: Priru na sredstva Hidrostatske dubinomjere Ultrazvu ne dubinomjere

Mjerenje dubine mora Mjerenje dubine mora Dubina mora je jedan od vrlo va nih podataka u navigaciji, naime mjerenje dubine staro je koliko i sama navigacija. Dovoljna dubina vode je temeljni uvjet neophodan za sigurnu plovidbu broda. Mjerenje dubine naro ito je potrebno u podru jima malih dubina i u podru jima gdje se dubine mijenjaju primjerice na u ima rijeka, itd. Tako er dubinu mora potrebno je mjeriti tamo gdje se sumnja u dubinu uslijed rijetke premjere, nepovezanih izobata itd. Ponekad pri gustim maglama dubina je dodatni podatak za orijentaciju. Treba istaknuti da je esto potrebno mjeriti dubinu da bi se ustanovila konfiguracija dna za sidrenje. U svakom slu aju izmjerenu dubinu mora potrebno je reducirati na razinu karte. Ozna ene dubine na kartama svedene su na razine hidrografske nule.

Mjerenje dubine prirunim sredstvima Mjerenje dubine priru nim sredstvima Za mjerenje dubine mora u lukama mo e se koristiti aklja. To je tap du ine 5 metara podijeljen na decimetre obojane naizmjeni no bijelom i crnom bojom, a metri su ozna eni crvenim pojasom irine 1 dm, dubina se mjeri iz amca ili niske platforme ili sa obale. Ru ni dubinomjer (olovnica) je pletena uzica du ine 50m s olovnim utegom na kraju. Uzica ima ozna en svaki metar upleten ko nom trakom, dok je 5, 10, 15 i 20 m ozna eno sa 1, 2, 3 ili 4 vora. Na 25 m du ine uzica je ozna ena upletenim crvenim platnom, a 50 m utim platnom. Dubine 30, 35, 40 i 45 m ozna ene su sa 1, 2, 3 ili 4 vora. Olovni uteg od 2 do 3 kg ima na dnu udubljenje ispunjeno lojem ili voskom koje slu i za prikupljanje nanosa morskog dna. Ru ni dubinomjer slu i za mjerenje dubine kad brod stoji, ako brod vozi nekom brzinom uzica ne e biti postavljena vertikalno pa izmjerena dubina ne e biti to na (npr: za kut od 10 dubina je oko 2% manja od o itane dubine). Ru ni dubinomjer se ne mo e koristiti za mjerenje dubina ve ih od 50 m, niti za brzine ve e od 10 v.

Hidrostatski dubinomjer Hidrostatski dubinomjer Naziva se jo i Thomsonov dubinomjer. Princip rada zasniva se na Boyle- Moriottovom zakonu, produkt pritiska i volumena teku ine je konstanta. Kako je pritisak p na odre enoj dubini h teku ine razmjeran dubini h i specifi noj te ini teku ine, to se za mjerenje dubine koristi staklena cjev ica zatvorena na jednoj strani. Otvoreni kraj cjev ice okrenut je prema dnu mora i to je dubina na kojoj je cjev ica ve a to je i visina stupca mora u cjev ici ve a, odnosno volumen zraka je manji. Da bi se moglo odrediti do koje se visine podigao stupac vode, cjev ica je s unutarnje strane premazana srebrnim kromatom (Ag2Cr2O7) koji ima crveno-sme u boju i koji se stvara u slanoj vodi mijenjaju i boju u sivu. Nakon va enja cjev ice iz mora isprani dio srebrnog kromata pokazuje granicu do koje visine je stigla morska voda. Pomo u ba darene da ici i neispranog dijela cjev ice na ba darenoj da ici se o itava dubina mora.

Hidrostatski dubinomjer Hidrostatski dubinomjer Promjenom temperature zraka u odnosu na temperaturu vode tako er utje e na pove anje ili smanjenje volumena zraka u cjev ici. Ova pogre ka iznosi 3% za svaka 3 C razlike u temperaturi. Slanost mora utje e na ispiranje srebrnog kromata pa se za manje slana mora ili za slatku vodu na otvor cjev ice stavlja malo soli.

Ultrazvuni dubinomjer Ultrazvu ni dubinomjer Mjeri vrijeme potrebno da ultrazvu ni impuls prije e put od broda do dna mora i da se jeka vrati do broda. Na osnovu tog vremena i poznate brzine irenja zvuka kroz vodu mo e se odrediti dubina mora :

Ultrazvuni dubinomjer Ultrazvu ni dubinomjer

Ultrazvuni dubinomjer Ultrazvu ni dubinomjer Ovdje se kao problem javlja odre ivanje vremena t s obzirom da se obi no radi o dijelovima sekunde. U praksi postoji nekoliko rje enja ovog problema. Najjednostavniji na in odre ivanja vremena je pomo u rotiraju eg diska. Na osovini motora koji se okre e konstantnom brzinom su disk i kontaktni sustav. Brzina okretanja diska ovisi od brzine zvuka kroz vodu i raspona mjerenja dubine. Vrijeme jednog punog okreta diska se izra unava iz izraza:

Zapis dubine na papir dubinomjera Zapis dubine na papir dubinomjera

Prikaz dubine svjetleim diodama Prikaz dubine svjetle im diodama

Blok shema ultrazvunog dubinomjera (1ms = 1,5 m) Blok shema ultrazvu nog dubinomjera (1ms = 1,5 m)

Problem promjene brzine zvuka kroz vodu Problem promjene brzine zvuka kroz vodu Brzina zvuka kroz vodu zavisi o gusto i vode. Gusto a vode raste pove anjem pritiska i saliniteta, a smanjuje se pove anjem temperature. Najmanje promjene gusto e nastaju zbog promjene pritiska. Na brzinu zvuka kroz vodu najvi e utje u promjene saliniteta i temperature. Temperatura, salinitet i pritisak su u realnim uvjetima stalno promjenjive veli ine, ali su njihovi gradijenti po horizontali i na malim udaljenostima pribli no jednaki nuli, dok po vertikali znatno ovise o dubini. Pri tom pritisak raste s dubinom, dok temperatura i salinitet mogu imati i suprotan tijek. Za pove anje temperature za 1 C brzina zvuka se pove ava pribli no za 3,6 m/s. Pove anje saliniteta za 1 promil izaziva pove anje brzine zvuka za pribli no 1,2 m/s. Pritisak raste s dubinom i za promjenu dubine od 10 m, odnosno za promjenu pritiska od 1000hPa brzina zvuka poraste za 0,2 m/s. Brzina zvuka kroz morsku vodu iznosi 1500 m/s pri temperaturi mora od 16 C i salinitetu 30 promila ili 3%. Ultrazvu ni brzinomjeri su obi no pode eni za brzinu zvuka kroz vodu od 1500 m/s s mogu no u korekcije za stvarnu brzinu zvuka.

Brzina ultrazvuka i dubina mora Brzina ultrazvuka i dubina mora

Brzina ultrazvuka u funkciji saliniteta morske vode Brzina ultrazvuka u funkciji saliniteta morske vode - - u slatkoj vodi je stvarna dubina za pribli no 3% manja od dubine izmjerene ultrazvu nim u slatkoj vodi je stvarna dubina za pribli no 3% manja od dubine izmjerene ultrazvu nim dubinomjerom dubinomjerom

Pogreka u mjerenju dubine u funkciji temperature i saliniteta Pogre ka u mjerenju dubine u funkciji temperature i saliniteta

Refleksija ultrazvunog vala Refleksija ultrazvu nog vala

Refrakcija (lom) ultrazvunog vala Refrakcija (lom) ultrazvu nog vala

Ultrazvuni titraji Ultrazvu ni titraji Prodornost mehani kih titraja iste ja ine zavisi o frekvenciji i mediju kroz koji se titraji ire. U ovisnosti o frekvenciji titraji se dijele na: Infrazvu ne (0-16 Hz) Zvu ne (16 Hz 17 kHz) Ultrazvu ne (>17 kHz, ije su granice uvjetne) Infrazvuk nema prakti nu primjenu u navigaciji, a zvu na frekvencija ima ve i domet od ultrazvu ne frekvencije za istu ja inu izvora i isti medij, ali se ne koristi kod dubinomjera zbog te eg usmjeravanja zvu nog snopa (vibrator bi morao biti velikih dimenzija) i prijama zvuka nastalog vodom propelera i turbulencije vode oko trupa broda. Ultrazvu ne frekvencije se mogu dobro usmjeriti vibratorom malih dimenzija, ne primaju se zvu ne smetnje, a domet je dovoljan za mjerenje i najve ih dubina (npr: frekvencija od 30 Hz ima domet 27 NM). Nedostatak je veliki gubitak snage (sa kvadratom frekvencije). Optimalna frekvencija za dubinomjere je izme u 18 kHz i 50 kHz.

Vibratori Vibratori Slu e za stvaranje mehani kih titraja ultrazvu ne frekvencije. Za rad dubinomjera koriste se dva tipa elektromehani kih vibratora: Piezoelektri ni Magnetostrikcijski

Piezoelektrini Piezoelektri ni vibratori vibratori Koristi se piezoelektri ni efekt koji je karakteristi an za neke kristale kao to su npr: kvarc (SiO2), barijev titant (BaTiO3), olovni titant (PbTiO3), itd. Kristal kvarca umetnut izme u dvije metalne plo ice i podvrgnut mehani kom pritisku pokazuje na jednoj strani pozitivan, a na drugoj strani negativan napon i obratno, ako se na kristal kvarca dovede izmjeni ni napon, kristal po inje u ritmu frekvencije mijenjati onu dimenziju na koju je napon doveden. Ova pojava se zove piezoelektri ni efekt Mehani kim djelovanjem na plo icu kristala javlja se izmjeni ni napon koji je po du ini kristala proporcionalan sili i ne ovisi o dimenziji kristala, a napon po debljini kristala ovisi o odnosu du ine i debljine kristala, a ne ovisi o sili. Pravilnim izborom du ine i debljine kristala dobiva se najpovoljniji efekt, a maksimalna amplituda mehani kih i elektri nih titraja se posti e izjedna avanjem frekvencija izmjeni nog napona s prirodnom frekvencijom kristala, tj. rezonantnom frekvencijom.

Piezoelektricitet Piezoelektricitet mehani ko djelovanje (sila) mehani ko djelovanje (sila) Kristal kvarca umetnut izme u dvije metalne plo ice i podvrgnut mehani kom pritisku pokazuje na jednoj strani pozitivan, a na drugoj strani negativan napon i obratno, ako se na kristal kvarca dovede izmjeni ni napon, kristal po inje u ritmu frekvencije mijenjati onu dimenziju na koju je napon doveden. Ova pojava se zove piezoelektri ni efekt.

Piezoelektricitet Piezoelektricitet el. djelovanje el. djelovanje - - napon djeluje na kristal napon djeluje na kristal Mehani kim djelovanjem na plo icu kristala javlja se izmjeni ni napon koji je po du ini kristala proporcionalan sili i ne ovisi o dimenziji kristala, a napon po debljini kristala ovisi o odnosu du ine i debljine kristala, a ne ovisi o sili. Pravilnim izborom du ine i debljine kristala dobiva se najpovoljniji efekt, a maksimalna amplituda mehani kih i elektri nih titraja se posti e izjedna avanjem frekvencija izmjeni nog napona s prirodnom frekvencijom kristala, tj. rezonantnom frekvencijom.

Piezoelektrini Piezoelektri ni vibratori vibratori U izradi kvarcnog vibratora koristi se vi e kristala slo enih u obliku kru nog mozaika izme u dvije eli ne plo e. Dovo enjem izmjeni nog impulsa struje na vibrator kristali kvarca mehani ki zatitraju, to titranje se preko plo e koja je u moru prenosi na morsku vodu i usmjerava prema dnu. Odbijeni valovi s dna mora udaraju u donju eli nu plo u ime se mehani ki djeluje na kvarc na ijim stranicama se javlja napon a dobivena struja se nakon poja anja vodi na indikator dubinomjera Ovi vibratori su vrlo osjetljivi na vibracije i udare razli itog porijekla(sudar, nasukanje, ), a naj e i kvarovi su zbog lo e izolacije izazvane pove anom vlagom. Jedan piezoelektri ni vibrator obi no slu i kao predajni i prijamni pa je time pogre ka u mjerenju dubine zbog polovine udaljenosti izme u vibratora dubinomjera svedena na nulu.

Magnetostrikcijski Magnetostrikcijski vibratori vibratori Princip rada: u promjenjivom magnetskom polju odre eni metali mijenjaju svoje dimenzije (efekat JOULEA) i obratno mijenjanjem dimenzija javlja se magnetsko polje koje u zavojnici oko metala stvara elektri nu struju (efekat VILLARIJA). Taj efekat je najizra eniji kod nikla, a ne to manje kod kobalta, elika, kromnikla i permaloja. Pozitivan magnetostrikcijski efekt (+ l) imaju oni metali koji se produ e pod utjecajem magnetskog polja H, a negativni (- l) oni koji se pod utjecajem magnetskog polja skra uju. Npr: elik se u promjenjivom magnetskom polju najprije produ ava, a poja anjem magnetskog polja se skra uje. Obrnuti efekat pokazuje kobalt. isti nikal ima izraziti negativni magnetostrikcijski efekat, ne korodira i zato se najvi e koristi za izradu vibratora ipka nikla se koristi kao jezgra zavojnice kroz koju te e izmjeni na struja. ipka se skra uje dva puta u svakom ciklusu: kad je struja mala ipka ima svoju nominalnu du inu, a za vrijeme pozitivne i negativne poluperiode ipka se skra uje. Kad se frekvencija izmjeni ne struje podesi na prirodnu frekvenciju nikla vibracije postaju vrlo jake. U praksi se naj e e koriste plo asti, prstenasti i vretenasti magnetostrikcijski vibratori.

U promjenjivom magnetskom polju odreeni metali mijenjaju svoje dimenzije (efekat JOULEA) i obratno mijenjanjem dimenzija javlja se magnetsko polje koje u zavojnici oko metala stvara elektri nu struju (efekat VILLARIJA). Taj efekat je najizra eniji kod nikla, a ne to manje kod kobalta, elika, kromnikla i permaloja. Pozitivan magnetostrikcijski efekt (+ l) imaju oni metali koji se produ e pod utjecajem magnetskog polja H, a negativni (- l) oni koji se pod utjecajem magnetskog polja skra uju. MAGNETOSTRIKCIJA MAGNETOSTRIKCIJA ipka nikla se koristi kao jezgra zavojnice kroz koju te e izmjeni na struja. ipka se skra uje dva puta u svakom ciklusu: kad je struja mala ipka ima svoju nominalnu du inu, a za vrijeme pozitivne i negativne poluperiode ipka se skra uje. Kad se frekvencija izmjeni ne struje podesi na prirodnu frekvenciju nikla vibracije postaju vrlo jake.

Magnetostrikcija Magnetostrikcija razli itih materijala razli itih materijala

Unutarnji Unutarnji magnetostrikcijski magnetostrikcijski pretvornik pretvornik

Vanjski Vanjski magnetostrikcijski magnetostrikcijskipretvornik pretvornik

Ploasti vibrator Plo asti vibrator Koristi se jezgra napravljena od puno tankih niklenih plo ica-lamela oko kojih se nalazi zavojnica (elektromagnet). Kad se na zavojnicu elektromagneta dovede impuls izmjeni ne struje niklene lamele pojedina no ili skupno mijenjaju svoju du inu u dvostrukom ritmu izmjeni ne struje za vrijeme trajanja impulsa. Vibracije jezgre se preko membrane prenose na morsku vodu i usmjeravaju prema morskom dnu. Povratna jeka zatitra membranu a time i jezgru pa se u zavojnici stvori elektri na struja iste frekvencije kao i mehani ki titraji membrane, odnosno jezgre. Nakon poja anja signal jeke se dovodi na indikator dubinomjera. Ova vrsta vibratora mo e zvu nu energiju pretvoriti u elektri nu ak i kod vrlo slabog signala (npr: 0,00000008 W).

Prstenasti vibrator Prstenasti vibrator Sastoji se od valjka kojeg ini paket niklenih plo ica oko kojeg je namotana zavojnica. Elektri ni impuls stvara u zavojnici kratkotrajno promjenjivo magnetsko polje, to izaziva radijalno titranje prstenaste jezgre. Radijalno titranje se reflektorom usmjerava prema dnu mora. Da bi se pove ala snaga titraja, reflektor je zatvoren i itav prostor vibratora je ispunjen vodom ili uljem. Kod predaje impulsa stvara se jako magnetsko polje ime je i povratni signal dovoljno jak da zatitra membranu odnosno prstenastu jezgru.

Vretenasti vibrator Vretenasti vibrator Jezgra ovog vibratora sastavljena je od velikog broja - do 600 - tankih tapi a nikla koji su jednim krajem pri vr eni na metalnu membranu.

Openito o vibratorima Op enito o vibratorima U sva tri slu aja (plo asti, prstenasti, vretenasti vibrator) niklene plo ice - lamele ili tapi i su uvijek me usobno izolirani da bi se otklonile vrtlo ne struje. Elektri ni impulsi ultrazvu ne frekvencije stvaraju se punjenjem kondenzatora visokim naponom ili generiranjem osciliranja u tranzistorskom oscilatoru. U prvom slu aju kondenzator se prazni kroz zavojnicu vibratora, a u drugom slu aju stvorene oscilacije se vi estruko poja avaju. Jedan magnetostrikcijski vibrator kao predajni i prijamni se nikad ne koristi zbog potrebe ve e osjetljivosti koje mora imati prijamni vibrator. Zato zavojnica prijamnog vibratora mora imati mnogo ve i broj zavoja od predajnog vibratora kako bi slabi titraji jeke mogli stvoriti elektri nu struju dovoljne ja ine za dobivanje povratnog signala na indikatoru. Niklene jezgre prijamnog vibratora, se povremeno magnetiziraju , kako bi jezgra prijamnog vibratora uvijek bila permanentni magnet.

Openito o vibratorima Op enito o vibratorima Vibratori se na brodu montiraju u poseban tank napunjen teku inom ili u otvor na trupu u ravnini s oplatom. Radi smanjenja baze L vibratori nisu na ve oj udaljenosti od 4 metra, a najmanja udaljenost je 1 metar radi izbjegavanja indukcije predajnog na prijamni vibrator. Vibrator mora biti dovoljno udaljen od izvora ne eljenih zvu nih vibracija, turbulencije propelera, otvora sisaljki, itd. Obi no se koriste dva magnetostrikcijska ili jedan piezoelektri ni vibrator. Veliki brodovi mogu imati po dva para vibratora na pramcu i blizu krme. Oba para vibratora se mogu naizmjeni no priklju iti na jedan predajnik i indikator.

Pogreke ultrazvunih dubinomjera Pogre ke ultrazvu nih dubinomjera Pogre ke u izmjerenoj dubini pomo u ultrazvu nog dubinomjera mogu nastati zbog: Stalna i proporcionalna pogre ka dubinomjera Promjene brzine zvuka kroz vodu Promjene brzine kretanja broda Nagiba dna i vrste morskog dna Refleksija sa sloja mora druga ijih zna ajki Valjanja i posrtanja broda Instrumentalnih pogre aka

Ultrazvuni dubinomjer obino pokazuje neku greku. Ta greka moe biti dvojaka: - stalna gre ka, jednaka pri svakoj dubini. Ona se dobije uspore ivanjem sa to no izmjerenom dubinom: d k = 1 gdje su: k1 = stalna korektura d= to na dubina d = izmjerena dubina To nu dubinu dobit e se tada iz izraza ' d d = - proporcionalna gre ka (k1) koja ovisi o dubini: Stalna i proporcionalna Stalna i proporcionalna pogre ka dubinomjera pogre ka dubinomjera ' d + k 1 d k = 2 d ' To na dubina tada se dobije iz izraza: = d k d 2 odnosno uzimaju i u obzir obje gre ke, tada to na dubina iznosi: = + d k k d 1 2 dubinomjerom koji daju alarm na mostu kada brod do e na dubinu manju od one koju se namjestilo na aparatu. Dan danas u praksi postoje posebni alarmni ure aji povezani sa ultrazvu nim

Pogreka izmjerene dubine zbog promjene brzine zvuka kroz Pogre ka izmjerene dubine zbog promjene brzine zvuka kroz vodu vodu Ova pogre ka mo e se izraziti sljede im izrazom: = m dub dub 1 o vm vo stvarna brzina zvuka kroz vodu brzina zvuka kroz vodu za koju je prora unata brzina elektromotora koji regulira emitiranje impulsa dub izmjerena dubina Ako je vm > vo dubinomjer e pokazivati ve u dubinu od stvarne Ako je vm < vodubinomjer e pokazivati manju dubinu od stvarne

Pogreka izmjerene dubine zbog promjene brzine kretanja broda Pogre ka izmjerene dubine zbog promjene brzine kretanja broda Nastaje zbog promjene mjesta prijamnog vibratora od trenutka predaje impulsa do prijama jeke. Izra unava se po jednad bi: 2 2 v 8 t = dub dub v brzina broda u m/s t vrijeme potrebno da zvuk stigne od predajnog do prijamnog vibratora. Ova pogre ka je samo teorijskog karaktera i nema prakti nog zna enja.

Pogreka izmjerene dubine zbog nagiba i vrste morskog dna Pogre ka izmjerene dubine zbog nagiba i vrste morskog dna Predajni vibrator (V) emitira ultrazvuk u uskom snopu koji ima kutnu vrijednost . Ako morsko dno ima neki kut nagiba u odnosu na horizontalu onda e jeka od to ke A biti registrirana prije jeke iz to ke Bkoja predstavlja dubinu ispod kobilice broda i to ke C. Emitirana energija prema to ki Aje manja nego u to ki Bpa e jeka iz to ke A biti slabija od jeke iz to ke B. Linija jeke na ehogramu biti e iroka i po etak te linije ne predstavlja stvarnu dubinu. Kamenito dno daje vrlo jaku jeku i mo e se dogoditi da se na papiru rekordera pojave dvije ili tri linije jeke zbog dvostrukog ili trostrukog odbijanja ultrazvuka. Ako je koeficijent odbijanja ultrazvuka od kamenitog dna uvjetno uzeto 1, onda je za pjeskovito dno 0,02, a za muljevito dno svega 0,001. Ako je kamenito dno prekriveno muljem ehogram e pokazivati dvije linije jeke od kojih je prva znatno slabija od druge.

Refleksija sa sloja mora drugaijih znaajki Refleksija sa sloja mora druga ijih zna ajki

Pogreke pri valjanju broda Pogre ke pri valjanju broda Pogre ka dubine pri valjanju broda nastaje zbog promjene ravnine membrane vektora u odnosu na horizont i prisustva ve e koli ine zra nih mjehuri a u povr inskom sloju mora. Ta pogre ka mo e biti dosta velika pa se pri jakom valjanju broda ne preporu a mjeriti dubinu odnosno tako izmjerenu dubinu treba uzeti kao orijentacijsku. Pri vo nji krmom ako su vibratori blizu propelera javit e se jeka blizu nulte linije zbog zra nih mjehuri a ispod kobilice nastalih radom propelera i strujanjem morske vode, te e izmjerena dubina biti upitna.

Instrumentalne pogreke Instrumentalne pogre ke Uzroci instrumentalnih pogre ki su razli iti, a najva niji su: - Neto an broj okretaja diska ili pisa a rekordera Vrijeme jednog okreta diska mo e se izra unati pomo u izraza: 2 = m v t h = t h 2 mv h dubina mora vm brzina irenja zvuka kroz vodu

Instrumentalne pogreke Instrumentalne pogre ke Pitagorina pogre ka Pitagorina pogre ka Ako je broj okretaja elektromotora razli it od prora unatog (npr. zbog variranja napona ili frekvencije) javlja se pogre ka u izmjerenoj dubini: N = o dub dub 1 N No prora unati broj okretaja elektromotora N stvarni broj okretaja elektromotora - Pitagorina pogre ka Osnovna jednad ba za prora un dubine glasi: 2 L se obi no zanemaruje zbog male vrijednosti. Ako je dubina 2 lan mala (< 20 m) ovaj lan se ne zanemaruje. Npr. za bazu vibratora L = 4m pogre ka u izmjerenoj dubini iznosi 0,2 m na dubini od 10 m, odnosno 0,4 m na dubini od 5 m. Ova pogre ka je poznata u navigaciji kao Pitagorina pogre ka. Treba istaknuti da dubinomjer pokazuje dubinu mora u odnosu na horizontalnu ravninu montiranih vibratora koja je uvijek ispod horizontalne vodene linije odnosno razine mora. Da bi se dobila dubina mora potrebno je izmjerenoj dubini dodati gaz broda ako su vibratori smje teni blizu kobilice broda, odnosno dodati horizontalnu udaljenost od vibratora do razine mora. 2 2 v t L = m dub 2 2 gdje je L horizontalna udaljenost izme u izvora zvuka i prijemnika jeke