Importance of Financial Reporting as a Catalyst for Growth
Financial reporting frameworks such as International Financial Reporting Standards (IFRS), Generally Accepted Accounting Principles (GAAP), and the role of financial statements play a crucial role in enhancing trust in financial information, reducing information asymmetry, promoting investment, facilitating mergers and acquisitions, aiding in macroeconomic policy formulation, and supporting sustainable economic growth.
Importance of Financial Reporting as a Catalyst for Growth
PowerPoint presentation about 'Importance of Financial Reporting as a Catalyst for Growth'. This presentation describes the topic on Financial reporting frameworks such as International Financial Reporting Standards (IFRS), Generally Accepted Accounting Principles (GAAP), and the role of financial statements play a crucial role in enhancing trust in financial information, reducing information asymmetry, promoting investment, facilitating mergers and acquisitions, aiding in macroeconomic policy formulation, and supporting sustainable economic growth.. Download this presentation absolutely free.
Presentation Transcript
II FINANSIJSKO IZVJETAVANJE KAO KATALIZATOR RASTA
1. Raunovodstveni okviri za finansijsko izvje tavanje U svijetu finansija egzistiraju u osnovi dva ra unovodstvena okvira za finansijska izvje tavanja, a bazirana su na: Me unarodnim ra unovodstvenim standardima i Me unarodnim standardima finansijskog izvje tavanja (MRS/MSFI), Ameri kim op teprihva enim ra unovodstvenim standardima (US GAAP). Iako su u posljednjoj dekadi 20. vijeka Odbor za me unarodne ra unovodstvene standarde (IASB) i Finanansijski odbor za ra unovodstvene standarde (FASB ) inili napore u pribli avanju ovih ra unovodsvenih okvira i smanjenju razlika, one su i dalje prisutne. Pregovori o transatlantskoj trgovini i investicionom partnerstvu (TTIP Transatlantic trade and investment partnership) izme u Evropske unije i Sjedinjenih Dr ava su propali.
2. Znaaj i uloga finansijskih izvjetaja U svijetu naprednije administrativne i ra unovodstvene kulture i korporativnog upravljanja dobro ure en sistem finansijskog izvje tavanja uveliko doprinosi: razvoju povjerenja u finansijske izvje taje o stanju i performansama ekonomskih aktera do nivoa nacionalnih ekonomija, svo enju informacione asimetrije izme u internih korisnika i kreatora finansijskih izvje taja i eksternih korisnika tih izvje taja na podno ljivu mjeru, rastu sklonosti tednji i investiranju i na taj na in razvoju finansijskih tr i ta, prilivu stranih direktnih i portfolio investicija, podsticanju eksternog rasta uspje nih kompanija i banaka putem spajanja i akvizicija, kreiranju pouzdanih informacija za koncipiranje makroekonomskih politika, strategija i planova dr ave, a uz to i socijalno odr iv privredni rast i razvoj zemlje, informacionim potrebama izvje tajno-regulatornih tijela, i sli no.
2. Znaaj i uloga finansijskih izvjetaja Finansijsko izvje tavanje omogu ava uvid u: stanje resursa kojim kompanija raspola e, finansijsku strukturu, likvidnost, solventnost i elasti nost (fleksibilnost) prilago avanja promjenama nastalim u okru enju u kome posluje i daju informaciju o finansijskom polo aju kompanije, to je prezentovano u bilansu stanja; performanse kompanije koje su sadr ane u prinosu koji se ostvaruje na resursima koje kompanija kontroli e, to je prezentovano u bilansu uspjeha; tokove gotovine koji su korisni za razvijanje dodatnih razmi ljanja korisnika finansijskih izvje taja o performansama ukazivanjem na obim i ro nost priliva i odliva gotovine, to je prezentovano u izvje taju o tokovima gotovine. promjene na kapitalu izme u dva ra unovodstvena perioda, napomene, koje sadr e pregled ra unovodstvenih politika i druga informaciona obja njenja.
2. Znaaj i uloga finansijskih izvjetaja Pri analizi finansijskih izvje taja koristi se standardna tehnika, tj. racio analiza, koja pretpostavlja poznavanje su tine i metodologije ra unovodstvenog sistema, ra unovodstvene prakse i me unarodnih standarda finansijskog izvje tavanja (MRS/MSFI). Da bi prezentovane informacije u finansijskim izvje tajima bile korisne, njihove kvalitativne karakteristike podrazumijevale su da one budu: Relevantne, Pouzdane, Uporedive, Razumljive. Prag kvaliteta je materijalna zna ajnost informacija u finansijskim izvje tajima.
2. Znaaj i uloga finansijskih izvjetaja Osnovne i unapre uju e karakteristike finansijskih izvje taja mogu se grafi ki predstaviti na sljede i na in: Kvalitativne karakteristike finansijskih izvje taja Konceptualnog okvira iz 2010. godine
2.1. Metode utvrivanja poslovnog dobitka i neto nov anog toka iz poslovne aktivnosti Metode utvr ivanja poslovnog dobitka Za utvr ivanje poslovnog rezultata koriste se metode: tro kova prodatih u inaka, ukupnih tro kova.
2.1. Metode utvrivanja poslovnog dobitka i neto nov anog toka iz poslovne aktivnosti Metode utvr ivanja poslovnog dobitka - Metoda tro kova prodatih u inaka Struktura prihoda i rashoda poslovnog rezultata, prema ovoj metodi je: 1. Poslovni prihodi 2. Poslovni rashodi 3. Vi kovi zaliha i prihod od ukidanja dugoro nog rezervisanja 4. Otpis i manjkovi zaliha 5. Poslovni rezultat poslovni dobitak /poslovni gubitak (1 + 3 2 4).
2.1. Metode utvrivanja poslovnog dobitka i neto nov anog toka iz poslovne aktivnosti Metode utvr ivanja poslovnog dobitka - Metoda ukupnih tro kova Su tinska razlika izme u metoda prodatih u inaka i metoda ukupnih tro kova je u tome to metoda ukupnih tro kova pri utvr ivanju poslovnog rezultata uzima u obzir ukupna ulaganja izvr ena u datom obra unskom periodu iskazana kao tro kovi po vrstama i njima suprotstavlja efekte koji su iz njih nastali. Efekti ulaganja kod proizvodnih preduze a zavise od odnosa proizvodnje i prodaje. Postoje dvije varijante bilansiranja poslovnog rezultata metodom ukupnih tro kova: Varijanta 1 korekcija prihoda sa pove anjem odnosno smanjenjem zaliha u inaka; Varijanta 2 korekcija rashoda sa pove anjem odnosno smanjenjem zaliha u inaka.
2.1. Metode utvrivanja poslovnog dobitka i neto nov anog toka iz poslovne aktivnosti Izvje taj o tokovima gotovine iskazuje priliv i odliv gotovine u toku obra unskog perioda i stanja gotovine na kraju obra unskog perioda na dan bilansa. Izvje taj o tokovima gotovine sadr i tri segmenta priliva i odliva gotovine. priliv i odliv gotovine iz poslovne aktivnosti, priliv i odliv gotovine po osnovu investicione aktivnoati, priliv i odliv gotovine po osnovu finansijske aktivnosti.
2.1. Metode utvrivanja poslovnog dobitka i neto nov anog toka iz poslovne aktivnosti Utvr ivanje neto gotovine iz poslovne aktivnosti I Ukupan priliv gotovine iz poslovne aktivnosti II Ukupan odliv gotovine iz poslovne aktivnosti III Neto priliv gotovine iz poslovne aktivnosti (I II), I > II IV Neto odliv gotovine iz poslovne aktivnosti (II I), II > I.
2.2. Mjera kvaliteta poslovnog dobitka Budu i da menad ment ima interes da se vlasniku predstavi sa to boljim uspjehom, doga a se da ra unovodstvo pod pritiskom menad menta kreira bolji poslovni uspjeh od stvarnog. Na drugoj strani, neto gotovinu iz poslovne aktivnosti nije mogu e kreirati . Polaze i od toga, predlo en je metod mjerenja kvaliteta poslovnog dobitka s ciljem da se otkrije eventualno kreiranje poslovnog dobitka. (neto gotovina iz operativne aktivnosti (OFC) poslovna dobit ( E) ECM = ------------------------------------------------------------------------------ x 100, Poslovni prihodi gdje je: ECM = vi ak gotovinske mar e (Excess cash margin).
2.2. Mjera kvaliteta poslovnog dobitka P R E D U Z E E A B C 2.179 D E 1. Neto nov ani tok iz poslovne aktivnosti 2. Poslovni dobitak 1.603.84 839.952 268.349 443.355 3 2.017.59 1.534.88 2.950 22.935 (18.860) 0 4 3. Razlika (1 2) (413.747) (694.932) (771) 245.414 462.215 4. Poslovni prihod 5.708.46 4.751.99 20.000 2.885.01 2.905.62 4 0 4 5 Stopa ECM (3/4) x 100 (7,25%) (3,86%) 8,51% 15,91% (14,62%) 32,30% Stopa poslovnog dobitka (2/4) x100 35,34% 14,75% 0,79% (0,65%)
2.2. Mjera kvaliteta poslovnog dobitka Uspje nost poslovne aktivnosti mo e mjeriti samo stopom poslovnog dobitka, a njegov kvalitet poslovnog dobitka mogao bi se izraziti njegovom strukturom. Poslovni dobitak je kvalitetan ako je tr i no potvr en. Drugim rije ima, to je udio poslovnog dobitka od pove anja vrijednosti zaliha u inaka manji, poslovni dobitak je kvalitetniji. Iznos Procenat u e a 1. Poslovni dobitak od prodaje 2. Poslovni dobitak od pove anja vrijednosti zaliha u inaka 3. Poslovni dobitak od smanjenja zaliha u inaka POSLOVNI DOBITAK (1 + 2 3) 100,00
3. Konvertovanje bilansa sa US GAAP-a na MRS/MSFI Bilans prema konceptu US GAAP-a Bilansi prema konceptu MRS/MSFI 3.1. Konvertovanje bilansa sa US GAAP-a na MRS/MSFI
Bilans stanja prema konceptu US GAAP-a Po formi poredak pozicija u aktivi je po opadaju oj likvidnosti prva pozicija je gotovina, a poredak pozicija u pasivi je po rastu oj ro nosti prva pozicija su teku e obaveze a posljednja kapital. Po sadr aju bilansne pozicije su vrednovane po stvarnim tro kovima (nabavna vrijednost umanjena za akumuliranu amortizaciju odnosno ispravku vrijednosti). Potra ivanja i obaveze entiteta iji se bilansi uklju uju u konsolidovani bilans nisu zasebno iskazane, pa se pri sa injavanju konsolidovanih bilansa ove pozicije uzimaju iz analiti ke evidencije.
Bilans stanja prema konceptu US GAAP-a Bilans stanja prema konceptu US GAAP-a Napome ne Teku a godina Prethodna godina IMOVINA Teku a imovina Stalna imovina Ukupna imovina OBAVEZE I KAPITAL AKCIONARA Teku e obaveze Stalne obaveze Kapital akcionara U e a bez prava kontrole Ukupan kapital akcionara Ukupne obaveze i kapital akcionara
Bilans stanja prema konceptu MSFI Bilans stanja prema konceptu MSFI Po formi poredak pozicija u aktivi je po rastu oj likvidnosti prva pozicija je stalna imovina, a u pasivi poredak pozicija je po opadaju oj ro nosti prva pozicija je kapital, a zatim obaveze. Po sadr aju broj bilansnih pozicija je neuporedivo ve i od broja bilansnih pozicija po US GAAP-u. Uz to postoje sljede e bilansne pozicije kojih u US GAAP-u nema: investicione nekretnine, ulaganja na tu im nekretninama, postrojenjima i opremi, u e e u kapitalu u okviru dugoro nih plasmana, stalna sredstva namijenjena prodaji, biolo ka sredstva (imovina). Bilansne pozicije u finansijskim izvje tajima sastavljenim u skladu sa MSFI vrednuju se prema konceptu istorijskog tro ka i konceptu fer vrijednosti.
Bilans stanja prema konceptu MSFI Bilans stanja prema konceptu MSFI Prethodna godina POZICIJA Oznaka za AOP Teku a godina IMOVINA Stalna imovina Obrtna imovina UKUPNA IMOVINA KAPITAL I OBAVEZE Kapital koji pripada vlasnicima mati nog entiteta U e a bez prava kontrole Ukupni kapital Dugoro ne obaveze Ukupne dugoro ne obaveze Kratkoro ne obaveze Ukupne kratkoro ne obaveze Ukupne obaveze UKUPNO KAPITAL I OBAVEZE
Bilans uspjeha prema konceptu US GAAP-a Bilans uspjeha prema konceptu US GAAP-a Po formi bilans uspjeha sa injen je prema metodi prodatih u inaka Po sadr aju bilans uspjeha sadr i mali broj pozicija. Prihodi od prodaje nisu razdvojeni na prihode od prodaje u inaka i na prihode od prodaje robe. Pozicija tro kovi prodatih proizvoda iskazuje cijenu ko tanja prodatih u inaka i odgovara ra unu 980 Obra un tro kova i u inaka prema konceptu MSFI. Struktura prihoda i rashoda prema konceptu US GAAP-a omogu uje utvr ivanje ostvarene mar e (razlika izme u prihoda od prodaje i zbira tro kova prodatih u inaka i nabavne vrijednosti prodate robe) a time izra unavanja i donje ta ke pokri a tro kova
Bilans uspjeha prema konceptu US GAAP-a Bilans uspjeha prema konceptu US GAAP-a Godina Pozicija Teku a Prethodna 1. 2. 3. 4. 5. Prihodi od prodaje Tro kovi prodatih u inaka Nabavna vrijednost prodate robe Prodajni, op ti i administrativni tro kovi Poslovni dobitak /gubitak (1-2-3-4) Gubitak od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme Dobitak/gubitak finansijskih plasmana Dobitak/gubitak na kursnim razlikama Prihodi od kamata Rashodi od kamata Ostali tro kovi /neto Dobitak prije oporezivanja Porez na dobitak Neto dobitak 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.
Bilans uspjeha prema konceptu MSFI Bilans uspjeha prema konceptu MSFI Po formi bilans uspjeha prema konceptu MSFI odgovara bilansu uspjeha sa injenom prema metodi ukupnih tro kova. Po sadr aju bilans uspjeha obuhvata relativno mnogo pozicija koje uva avaju iskazivanje posebnih pozicija povezanih entiteta iji se bilansi uklju uju u konsolidovani bilans. Pove anje i smanjenje zaliha u inaka iskazano je u okviru poslovnih prihoda, a mo e i u okviru poslovnih rashoda, pri emu pove anje zaliha u inaka smanjuje poslovne rashode a smanjenje zaliha u inaka ih pove ava.
Bilans uspjeha prema konceptu MSFI Bilans uspjeha prema konceptu MSFI Oznaka za AOP Teku a godina Prethodna godina POZICIJA Prihod Prihodi od prodaje gotovih proizvoda Promjena vrijednosti zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u toku Prihodi od sopstvenih u inaka Tro kovi sirovina i materijala Tro kovi koji se odnose na zarade Tro kovi amortizacije Umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme Ostali rashodi Finansijski rashodi Udio u dobiti pridru enih entiteta(e) Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit za godinu, iz poslovanja Gubitak /dobitak za godinu od prekinutih poslovanja DOBIT ZA GODINU Dobit pripisiva: vlasnicima mati nog entiteta, u e ima bez prava kontrole. Zarada po akciji (u nov anim jedinicama): Osnovna i razrije ena
3.2. Konvertovanje bilansa sa US GAAP-a na MRS/MSFI Ovo konvertovanje zahtijeva: prera un zaliha materijala i robe na prosje nu nabavnu cijenu, smanjenje zaliha nezavr ene proizvodnje za iznos vrijednosti biolo kih sredstava ( uma, vi egodi njih zasada i osnovnog stada) na teret biolo kih sredstava u bilansu stanja, smanjenje u e a u kapitalu povezanih entiteta po stopi smanjenja osnovnog kapitala usljed gubitka ili po stopi povjerila kog gubitka kada je entitet u ste aju, sva potra ivanja od entiteta koji je u ste aju smanjuju se po stopi povjerila kog gubitka, sve obaveze koje nisu pla ene u roku dospije a pove avaju se za iznos zatezne kamate, Uskla ivanje finansijskih plasmana, potra ivanja i obaveza, Iskazivanje nematerijalne imovine, nekretnina, postrojenja i opreme.
3.3. Konvertovanje bilansa sa MRS/MSFI na US GAAP Postupak prevo enja pozicija bilansa prema konceptu MSFI na pozicije bilansa prema konceptu US GAAP je kako slijedi: I Konvertovanje pozicija bilansa stanja Ulaganje u razvoj Zalihe materijala i robe Biolo ka sredstva Dati avansi Investiciona sredstva i Stalna sredstva namijenjena prodaji Kapital izvan osnovnog kapitala
3.3. Konvertovanje bilansa sa MRS/MSFI na US GAAP II Konvertovanje pozicija bilansa uspjeha Prihod od aktiviranja i potro nje robe uklju uje se u prihode od prodaje robe, Prihod od aktiviranja i potro nje u inaka uklju uje se u prihod od prodaje u inaka, Tro kovi prodatih realizovanih u inaka s ra una 980 prenose se na Tro kove prodatih proizvoda, Tro kovi perioda s ra una 982 prenose se na poziciju Prodajni, op ti i administrativni tro kovi, Pove anje i smanjenje zaliha u inaka ne iskazuje se u bilansu uspjeha prema US GAAP-u jer su iskazani Tro kovi prodatih u inaka, Prihodi i rashodi po osnovu promjene ra unovodstvenih politika iskazuju se u neto iznosu na poziciji Ostali tro kovi (neto) u bilansu uspjeha prema US GAAP konceptu.
4. Finansijski izvjetaji u funkciji ostvarivanja vrhunskog cilja preduze a 4.1. Kru ni tok gotovine Finansije i poslovanje kompanije me usobno povezani. Aktivnosti kompanije, na in poslovanja i konkurentska strategija su od fundamentalnog uticaja na njenu finansijsku strukturu, ali i obrnuto, odluke koje su primarno finansijske prirode mogu tako e znatno uticati na poslovanje kompanije. Dva osnovna principa: Prvi, finansijski izvje taji su va an indikator shvatanja realnog stanja kompanije. Drugi je da dobit nije jednaka toku gotovine.
4.1. Kruni tok gotovine Na osnovu izra unatog poslovnog ciklusa mo e se utvrditi i gotovinski ciklus: ?????? ?? ??????? ??????? ??????? ????? ???????? ??? ?????????? ?????? = ???????? ?????? ?????? ?? ?????? ??????? ????? ?????? ?? ?????? ?????? ?? ??????? ??????? ??????? ????? ???????? ??? ?????? ?? ??????? ???????? ?????? ????? ???? ? ?????????? ?????? = +
4.1. Kruni tok gotovine Tok gotovine ciklus proizvodnje Promjene u kapitalu Promjene obaveza Dividende Kamata Porezi Naplata prodaje Investicija na kredit Gotovina Gotovinska Proizvodnja prodaja Osnovna Potra ivanja sredstva Amortizacija Prodaja na kredit Zalihe
4.1. Kruni tok gotovine Odnos gotovinskog i poslovnog ciklusa Nabavka materijla Prodati gotovi proizvodi Primanje gotovine Plasiranje narud bine Primljen materijal Prosje no vrijeme trajanja jednog obrta zaliha (60) Prosje an period naplate potra ivanja od kupaca (24) Prosje no vrijeme pla anja kratkoro nih obaveza (30) Prijem fakture Isplata obaveza Poslovni ciklus (84) Gotovinski ciklus (54)
4.2. Vrste finansijskih izvjetaja Bilans stanja; Bilans uspjeha; Izvje taj o tokovima gotovine; Izvori i upotreba gotovine.
4.2.1. Bilans stanja (izvjetaj o finansijskom polo aju na kraju perioda) Bilans stanja je izvje taj o sredstvima (imovini) i obavezama u odre enom vremenskom trenutku (na datum bilansa stanja). Proces izrade finansijskog izvje taja: POMO NE (DNEVENE KNJIGE) FINANSIJSKI IZVJE TAJI TRANSAKCIJE GLAVNA KNJIGA
4.2.1. Bilans stanja (izvjetaj o finansijskom polo aju na kraju perioda) Vrhunski cilj kompanije je da maksimira neto dobitak u dugom roku, ali ne manje je va no je da pove a i kapital. Izme u ovih dvaju ciljeva postoji visoki stepen pozitivne korelacije, jer kapital je udio vlasnika u kompaniji izmjeren prema ra unovodstvenim pravilima, pa se nerijetko naziva i knjigovodstvenom vrijedno u kompanije (neto kapital). Na bilans stanja, odnosno neto vrijednost preduze a, uti e bilans uspjeha: SREDSTVA OBAVEZE = NETO VRIJEDNOST (KAPITAL) SREDSTVA = OBAVEZE + KAPITAL Odnos izme u dobiti i kapitala nije jedina veza izme u bilansa uspjeha i bilansa stanja: Svaka izvr ena prodaja evidentirana u bilansu uspjeha dovodi do pove anja gotovine ili potra ivanja u bilansu stanja. Svaki tro ak odnosno rashod evidentiran u bilansu uspjeha izaziva promjene na poziciji gotovine ili avansnih obaveza u bilansu stanja.
4.2.1. Bilans stanja (izvjetaj o finansijskom polo aju na kraju perioda) Veze izme u finansijskih izvje taja = + SREDSTVA NA PO ETKU OBAVEZE NA PO ETKU KAPITAL NA PO ETKU GOTOVINA SOPSTVENI KAPITAL OBAVEZE NA PO ETKU Izvje taj o tokovima gotovine Bilans uspjeha Isplate vlasnika Uplate vlasnika Finansiranje Investiranje Poslovanje Rashodi Prihodi Bilans stanja = + SREDSTVA NA KRAJU OBAVEZE NA KRAJU KAPITAL NA KRAJU
4.2.2. Bilans uspjeha (izvjetaj o ukupnom rezultatu u odre enom periodu) U bilansu uspjeha se prezentuju prihodi i rashodi perioda i utvr uje bruto i neto finansijski rezultat, s tim da pravno lice u odvojenom finansijskom izvje taju ili u okviru bilansa uspjeha osim prihoda i rashoda prezentuje i dobitke, odnosno gubitke priznate u toku perioda neposredno u kapitalu. U Republici Srpskoj su se opredijelili za razdvajanje bilansa uspjeha na dva obrasca gdje su u jednom tretirani prihodi i rashodi, a u drugom ostali dobici i gubici.
4.2.2. Bilans uspjeha (izvjetaj o ukupnom rezultatu u odre enom periodu) Me uzavisnost bilansa uspjeha i bilansa stanja Bilans stanja na po etku perioda + Dobit (gubitak) Priliv gotovine Odliv gotovine Kretanje gotovine od / do vlasnika Bilans stanja na kraju perioda
4.2.2. Bilans uspjeha (izvjetaj o ukupnom rezultatu u odre enom periodu) Dobit kao rezidual je razlika izme u prihoda i rashoda, koja pripada vlasnicima kapitala i na kraju obra unskog perioda se pripisuje kapitalu, bilo da je u pitanju dobit ili gubitak, to se mo e ilustrovati sljede im relacijama: SREDSTVA = KAPITAL + OBAVEZE SREDSTVA = KAPITAL + OBAVEZE + PRIHODI RASHODI Pod pretpostavkom da vlasnik nije ulagao i povla io kapital, onda je: KAPITAL na kraju = KAPITAL na po etku FINANSIJSKI perioda perioda rezultat
4.2.2. Bilans uspjeha (izvjetaj o ukupnom rezultatu u odre enom periodu) Za interesne grupe su zanimljivi razli iti pokazatelji dobiti: Bruto mar a (dobit). Upu uje na osnovnu (primarnu) profitabilnost (izda nost) prihoda od prodaje proizvoda ili usluga Poslovna dobit (EBIT). Predstavlja zaradu prije kamata i poreza EBITDA (Earnings Before Interest Taxes, Depriciation and Amortization) - zarada prije kamata, poreza, depresijacije i amortizacije - mnogi autori smatraju je boljim i veoma objektivnim mjerilom performansi i uspje nosti poslovanja kompanije. Amortizacija. Bruto dobit prije oporezivanja (EBT) je zapravo poreska osnovica za obra un poreza na dobit koja tako e kao pokazatelj ima svoju analiti ku vrijednost. Porez na dobit.
4.2.3. Izvori i upotreba gotovine Osnovne, ali i bitne dvije informacije koje treba znati o kompaniji su gdje ona stvara gotovinu i gdje je tro i. Da bismo dobili precizniju sliku odakle kompanija dobija novac i gdje ga tro i, mora se pogledati bilans stanja, ili preciznije, dva bilansa stanja, i primijeniti procedura od dva koraka. Prvo, su eliti dva bilansa stanja s razli itim datumima jedan pored drugog, i uo iti sve promjene na ra unima koje su se pojavile tokom perioda Drugo, razdvojiti promjene na one koje su stvorile (generisale) gotovinu od onih koje su je tro ile (koristile).
4.2.3. Izvori i upotreba gotovine Rezultat je razlika izme u izvora i upotrebe gotovine, te se u tom smislu mo e sa initi algoritam za razlikovanje izme u izvora i upotrebe gotovine: Kompanija stvara gotovinu na dva na ina: putem smanjenja vrijednosti nekog sredstva ili putem pove anja neke obaveze Kompanija tro i (koristi) gotovinu na dva na ina: da pove a neki ra un sredstava ili da smanji ra un obaveza.
4.2.4. Izvjetaj o tokovima gotovine Cilj izvje taja o tokovima gotovine je da obezbijedi informacije o promjenama iznosa gotovine i gotovinskih ekvivalenata tokom vremena. Tokovi gotovine, odnosno prilivi i odlivi gotovine i gotovinskih ekvivalenata klasifikuju se na tokove gotovine koji su rezultat: poslovnih (operativnih) aktivnosti, investicionih aktivnosti i aktivnosti finansiranja. Neto pove anje (smanjenje) gotovine Gotovina i utr ive hartije od vrijednosti na po etku godine Gotovina i utr ive hartije od vrijednosti na kraju godine
4.2.4. Izvjetaj o tokovima gotovine Tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti Neto dobit Uskla ivanje neto dobiti sa neto gotovinom dobijenom iz poslovnih aktivnosti: Depresijacija i amortizacija Odlo eni porezi Ostali neposlovni rashodi Tro kovi kompenzacije zaliha Promjene u sredstvima i obavezama, neto ste enog biznisa: Pove anje potra ivanja od kupaca Pove anje zaliha Pove anje obaveza prema dobavlja ima Ostala sredstva i obaveze, neto promjena Neto gotovina dobijena iz poslovnih aktivnosti
4.2.4. Izvjetaj o tokovima gotovine Tokovi gotovine iz investicionih aktivnosti Kapitalni izdaci Investicije u ste ene biznise, neto ste ena gotovina Prihod od prodaje zemlji ta, postrojenja i opreme Neto gotovina kori tena od investicionih aktivnosti Tokovi gotovine iz finansijskih aktivnosti Neto pove anje zadu ivanja Ispla ene dividende Otkup obi nih akcija Prilivi gotovine od ostvarivanja opcija na akcije Poreske koristi od ostvarivanja opcija na akcije Ostale stavke uklju uju i efekte promjena kursa Neto gotovina dobijena iz finansijskih aktivnosti
ta je novani tok? ta je tok gotovine, odnosno nov ani tok? Ovdje su etiri naj e a tipa tokova gotovine Neto tok gotovine = neto dobit bezgotovinske stavke Tok gotovine iz poslovne aktivnosti = neto tok gotovine promjene u obrtnim sredstvima i obavezama Slobodni tok gotovine = Ukupna gotovina raspolo iva za distribuciju vlasnicima i povjeriocima nakon finansiranja svih investicionih aktivnosti
4.4. Finansijski izvjetaji i problem vrijednosti Naime, iako su bilans uspjeha i bilans stanja od su tinskog zna aja za procjenu vrijednosti kompanije, neke informacije koje ti izvje taji ne pru aju prezentovane su u tre em izvje taju o toku gotovine. Ovaj izvje taj pokazuje koliko je novca generisano, odnosno ostvareno iz redovnih poslovnih aktivnosti u toku godine, a koliko je upotrijebljeno ili je obezbij eno iz investicionih i finansijskih aktivnosti. Ove informacije su bitne jer je odr avanje adekvatnog toka gotovine va no za budu nost kompanije.
4.4.1. Obraunsko naspram gotovinskog ra unovodstva Obra unsko (akrualno) ra unovodstvo. Mjerenje ra unovodstvene zarade (neto dobitka) pretpostavlja dva koraka: (1) identifikovanje prihoda perioda i (2) suprotstavljanje odgovaraju ih rashoda prihodima tog perioda. Prema obra unskom principu ra unovodstva, prihod se priznaje samo ako su ispunjeni svi sljede i kriterijumi: strane u ugovoru su odobrile ugovor (u pisanoj formi, usmeno ili u skladu sa drugim uobi ajne poslovne prakse) i obavezale se da izvr e svoje obaveze; entitet mo e da identifikuje prava svake strane u vezi s robom ili uslugama koje treba da budu prenesene; entitet mo e da identifikuje uslove pla anja za robu ili usluge koje se prenose; ugovor ima komercijalnu su tinu; vjerovatno je da e entitet naplatiti iznos koji je u vezi sa zamjenom za robu i usluge.
4.4.2. Trina naspram knjigovodstvene vrijednosti Ono to se nerijetko naziva problemom vrijednosti uklju uje pojmovnu i su tinsku razliku izme u tr i ne i knjigovodstvene vrijednosti kapitala. Bilans stanja kompanije pokazuje vrijednost akcijskog kapitala u odre enom iznosu ovo je knjigovodstvena vrijednost kapitala kompanije. Sve se vi e nagla ava vo enje ra unovodstva po fer vrijednosti, prema kome se sredstva i obaveze moraju evidentirati u finansijskim izvje tajima kompanije po njihovim tr i nim umjesto istorijskim vrijednostima Kada se s akcijama kompanije javno trguje, prili no je jednostavno izra unati tr i nu vrijednost akcijskog kapitala (pomno i se broj akcija u opticaju sa tr i nom cijenom po akciji).
4.4.2. Trina naspram knjigovodstvene vrijednosti Dakle, ni u uslovima neaktivnih tr i ta, ne napu ta se koncept ra unovodstva po fer vrijednosti ve je samo u takvim uslovima kompleksniji na in dola enja do takve vrijednosti, jer prvo treba utvrditi da li je tr i te neaktivno a zatim da li su transakcije na neaktivnom tr i tu redovne ili nisu. Aktivno tr i te prema stavovima FASB-a podrazumijeva: veliki broj transakcija, da se voljni i obavje teni kupci i prodavci mogu na i u svakom trenutku, postojanje mno tva sli nih hartija od vrijednosti koje se mogu upore ivati, cijene su relevantne i formiraju se na osnovu ponude i tra nje, nizak nivo transakcionih tro kova i pouzdane i dostupne informacije o transakcijama.
4.4.2. Trina naspram knjigovodstvene vrijednosti Karakteristike neaktivnog tr i ta su: velike razlike izme u ponude i tra nje za odre enim, ili svim hartijama od vrijednosti na finansijskim tr i tima, neredovne kupoprodajne transakcije, ne postojanje tr i nih cijena, nedovoljna dubina tr i ta, (relativno) slaba likvidnost tr i ta U nedostatku dovoljne tr i ne aktivnosti odre ivanje cijena putem tr i nih mehanizama postaje komplikovanije i pojavljuje se potreba za dodatnim metodama procjene vrijednosti.
4.4.3. Ekonomska naspram raunovodstvene dobiti Ekonomski i ra unovodstveni pristup fenomenu dobitka razlikuje se samo po tome kako se odre uje kapital na po etku i na kraju perioda: ekonomski koncept, usmjeren je na budu nost, tj. o ekivanjima vlasnika (investitora) da e ostvariti odgovoraju e vrijednosti diskontovane na odre eni dan to ga ini ex ante konceptom dobitka, teorijski podoban za vrednovanje vlasni kih hartija od vrijednosti i preduze a kao cjeline (aktiva obaveze = kapital) kalkuli u i pri tome sa WACC prosje nom ponderisanom cijenom ukupnog kapitala). ra unovodstveni koncept dobitka, za razliku od ekonomskog koncepta, su eljava istorijske vrijednosti po etnog i krajnjeg kapitala to ga ini ex post konceptom dobitka u ijoj je osnovi procjena imovine i obaveza po nabavnim vrijednostima.
